Sa sjednice prošloga tjedna Vlada je u Sabor poslala prijedlog Strategije sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine, dokument od 60-ak stranica u kojem Ministarstvo pravosuđa i uprave razrađuje mjere za suzbijanje korupcije. U njemu jedan neobičan detalj privlači pozornost.
Vladin je plan da u Eurobarometru, anketi koja se provodi u svim članicama EU-a, 2030. godine ‘samo’ 80 posto ispitanika u Hrvatskoj smatra da je korupcija u zemlji raširen problem. I to bi, doduše, bio napredak jer su rezultati zadnjeg Eurobarometra bili poražavajući – 97 posto ljudi smatralo je korupciju široko raširenom. Bili smo na neslavnom prvom mjestu u cijeloj EU.
U Vladi bi, očito, smatrali uspjehom da se ta percepcija u narednom desetljeću poboljša makar i toliko da postotak padne sa 97 na – i dalje visokih – 80 posto. A zašto uopće 80? U resoru ministra Ivana Malenice kaže da je ta ciljna vrijednost “okvirno procijenjena”, uzimajući u obzir ranije ankete za Hrvatsku i podatke za druge članice EU-a nakon pristupanja Uniji.
Iz Ministarstva kažu da strategija naglašava da se visoki postotci percepcije korupcije ne mogu zanemariti jer “nepobitno upozoravaju na nedostatak povjerenja građana u institucije i javnu vlast”. “Ipak, uzima se u obzir i činjenica da ovakva istraživanja nisu u potpunosti točni pokazatelji stvarnog stanja pojavnosti korupcije u društvu, budući da se temelje na osobnom dojmu građana, na koje mogu utjecati mnogi različiti faktori”, napominju još.
Ambicijama Plenkovićeve vlade nema kraja.
Percepcija korupcije
Prema podacima zadnjeg Eurobarometra, na prvom je mjestu u EU Hrvatska u kojoj 97 posto ispitanika misli da je korupcija široko rasprostranjena. Slijede Cipar i Grčka (95 posto), Španjolska i Portugal (94 posto), Litva (92 posto).
S druge strane, u Finskoj samo 22 posto ispitanih misli da je korupcija raširena, u Danskoj 35 posto, Švedskoj 40 posto te Nizozemskoj 47 posto.
2-10-2021 FOTO-yt
Komentari