SMIJE NAM SE CIJELI SVIJET! BBC objavio veliku reportažu o euru u Hrvatskoj: ‘Građani su šokirani!’

BBC je objavio reportažu o uvođenju eura u Hrvatskoj. U nastavku je prenosimo najzanimljivije dijelove:

Samo bi se vrlo hrabri ili vrlo glupi usudili stati između Hrvata i njihove kave. Prošećete li ulicama glavnog grada Zagreba čak i zimskim mjesecima, pronaći ćete kafiće na pločnicima prepune domaćih ljudi koji piju kapučino.

Međutim, početkom ove godine neki su otkrili da njihovo omiljeno piće sada ima gorak okus. Hrvatska je euro kao svoju valutu usvojila 1. siječnja, desetljeće nakon što je postala posljednja članica Europske unije. A prelazak s kune na euro ostavio je mnoge Hrvate u uvjerenju da kafići, kao i maloprodajni trgovci i pružatelji raznih usluga, iskorištavaju situaciju dižući cijene.

Domaći su mediji od početka godine prepuni tvrdnji o dizanju cijena. Nasumična anketa među prolaznicima na glavnom zagrebačkom trgu potvrđuje da vlada zaprepaštenje. “Vrlo je zbunjujuće”, kaže Vina dok njezine prijateljice Monika i Tonka kimaju glavom u znak slaganja. “Sve izgleda jeftinije, ali zapravo je jako skupo. Upravo smo platile šest eura za dvije kave i kolu, bila sam šokirana.”

Nezadovoljni vladom

Njihova sugrađanka Živana smatra otprilike isto: “Sva ta poskupljenja počela su u lipnju. Sada je to u središtu pozornosti i još je gore. Nismo zadovoljni vladom i načinom na koji se nosila sa situacijom.”

Kontroverza se toliko rasplamsala da je hrvatska vlada smatrala kako mora intervenirati. Pozvala je trgovce na sastanke kako bi ih upozorila da neće tolerirati neopravdano povećanje cijena. Poduzetnici su izjavili da su ogorčeni time što im vlada kalja ugled. No vlasti su očito smatrale da si ne mogu dopustiti da euro postane sinonim za prikriveno profiterstvo. Vlada je naredila maloprodajnim trgovinama da osiguraju da cijene ne budu više nego što su bile 31. prosinca.

Državni inspektori okomili su se na prekršitelje, pokrenuvši postupke protiv gotovo 200 neposlušnih trgovaca u roku od tjedan dana. Naravno, ima i onih koji smatraju da je velika hrvatska polemika o kavi besmislena. Dok radi na aparatu za espresso u baru na zagrebačkom Cvjetnom trgu, barmen Luka kaže da sumnja na to da se ljudi uzbuđuju ni oko čega.

“Naše su cijene bile iskazane u eurima prije nego što je euro uveden. Sad kažu da smo preskupi, ali cijena je ista kao i prije Nove godine”, rekao je Luka.

Uz svu pompu oko poskupljenja – bilo stvarnog ili izmišljenog – bilo bi lako zaboraviti zašto se Hrvatska odlučila pridružiti eurozoni. Zapravo, obvezala se pristupiti jedinstvenoj valuti zbog uvjeta prilikom ulaska u Europsku uniju 2013. godine.

Druge članice pokazale su da je obećanje jedna stvar, a prihvaćanje eura sasvim druga stvar. Hrvatskoj susjedna Mađarska prvobitno je planirala ukidanje forinte 2007., ali 16 godina kasnije ostaje čvrsto izvan eurozone. Poljska, Rumunjska, Švedska i Češka su teoretski obvezne prihvatiti euro, ali nitko to ne planira učiniti. Čini se da će se samo Bugarska pridružiti jedinstvenoj valuti 2024. godine.

Time se odlučnost Hrvatske da ispuni kriterije konvergencije eura čini još impresivnijom. To odražava stabilnost brojnih čimbenika – inflacije u zemlji, deficita državnog proračuna, omjera državnog duga i BDP-a i dugoročnih kamatnih stopa od ulaska u EU. Stabilnost tečaja bila je praktički zadana, imajući u vidu da je Hrvatska prilikom stvaranja svoje nacionalne valute 1994. godine vezala kunu za njemačku marku. Vezanost za euro uslijedila je 2002. godine.

Guverner Vujčić nastavlja lagati

Guverner HNB-a Boris Vujčić kaže da je sve to značilo kako su njegova zemlja, njezini poslovi i građani izuzetno dobro pripremljeni za uvođenje jedinstvene valute. “Hrvatska je već bila uvelike eurizirana. Dugovi poduzeća, države i kućanstava već su bili denominirani u eurima ili vezani uz eure. Sada su svi prihodi u istoj valuti kao i dugovi”, napominje Vujčić.

Glavni hrvatski bankar ne vjeruje da je euro uzrokovao povećanje cijena, nego smatra da je opredjeljenje za jedinstvenu valutu poštedjelo zemlju od najgore inflacije koja je tijekom prošle godine pogodila zemlje izvan eurozone.

“Možete vidjeti da je utjecaj krize bio puno manji u slučaju Hrvatske jer su tržišta već uračunala činjenicu da ulazimo u eurozonu”, kaže Vujčić za BBC. Sada hrvatska poduzeća očekuju koristi od uvođenja eura, u kombinaciji s činjenicom da se prihvaćanje jedinstvene valute poklopilo s članstvom Hrvatske u šengenskom području bez granica.

Ovo potonje znatno olakšava život europskim turistima koji u zemlju dolaze automobilom ili autobusom jer se više neće morati suočavati s beskrajnim redovima na graničnim prijelazima. A uvođenje eura znači da se posjetitelji neće morati kockati s lažnim deviznim tečajevima u opskurnim mjenjačnicama.

Kao rezultat toga, očekuje se da će hrvatska turistička industrija, koja čini oko petine hrvatskog BDP-a, dobiti bitan poticaj.

Koristi u budućnosti, možda?

Ako su predviđanja točna, prednosti bi trebale postati jasne u sljedećih nekoliko godina. No zasad su hrvatski potrošači zabrinuti hoće li pretrpjeti udarac po džepu dok se navikavaju na novu valutu. Kune više ne mogu trošiti. Ali maloprodajni lanci i dalje moraju prikazivati cijene u starom novcu do kraja godine, kako bi uvjerili kupce da je vrijednost ostala ista iako se apoen promijenio.

19-1-2023 FOTO-yt