Usporedo s pojavom sve više predsjedničkih kandidata, kao da se zaboravlja da do najviše 12 dana od dana raspisivanja izbora svaki od njih treba prikupiti najmanje 10.000 potpisa.
Tek tada, kad Državno izborno povjerenstvo potvrdi pravovaljanost njihove kandidature, oni stječu pravo da ih se zove predsjedničkim kandidatima.
Prva je to stepenica na kojoj će se mnogi poskliznuti.
Test prije izbora
Za očekivati je da za one koji će iza sebe imati stranačku logistiku, neće biti problem prikupiti potpise. To su Kolinda Grabar-Kitarović, Zoran Milanović i Miroslav Škoro.
S obzirom na to da je HSLS najavio podršku Dejanu Kovaču, može se očekivati kako bi i on mogao ispuniti zakonski uvjet za kandidaturu.
Za Mislava Kolakušića i Daliju Orešković, a to vrijedi i za Ivana Pernara, pitanje je imaju li dovoljno razgranatu organizaciju iza sebe?
U najboljoj je poziciji od njih je Mislav Kolakušić. On ima pozitivno iskustvo s kandidaturom za Europski parlament kada je predao 20.576 potpisa potpore svojoj kandidaturi, dok je osvojio 68.883 preferencijalna glasa.
Dalija Orešković nije ni blizu te potpore. Sa samo 13.782 preferencijalna glasa, koje je dobila na EU izborima i strankom koja se osula odmah poslije njih teško da može prikupiti dovoljno potpisa za kandidaturu.
To bi do jučer zacijelo uspjelo Ivanu Pernaru da se Živi zid nije raskolio. Upravo će prikupljanje potpisa za predsjsdničku kandidaturu biti svojevrsni test za njegovu novu stranku.
Deset tisuća potpisa u 12 dana
Treba podsjetiti da je Ivan Vilibor Sinčić 2014. predao 15.200 potpisa potpore za svoju predsjedničku kandidaturu, a tada je Živi zid bio jedinstven.
To znači kako baš i nije lako prikupiti 10.000 potpisa u 12 dana.
Premda smo 2014. imali tek četiri predsjednička kandidata, dok ih je 2009. i 2004. po 13 uspjelo prikupiti traženi broj potpisa.
U kampanji prikupljanja potpisa te 2009. unatoč određenom kapitalu estradne popularnosti i podršci Zelene liste, Alka Vuica uspjela je prikupiti tek 8000 potpisa, pri čemu je, doduše, neargumentirano tvrdila da je pokradena.
Katarina Peović sada iza sebe ima Radničku frontu, ali njihova koalicijska lista s još dvije stranke, doduše u jačoj konkurenciji europskih izbora, uspjela je prikupiti samo 2622 potpisa, a Peović je na toj listi dobila 746 preferencijalna glasa.
Tomislav Panenić i Vlaho Orepić još su zvučna bivša ministarska imena, ali oni zasad iza sebe nemaju nikakvu organizaciju, što je za Antu Simonića još veći hendikep. Orepić je na prošlim parlamentarnim izborima u I. izbornoj jedinici dobio 7709 preferencijalnih glasova, a Panenić 3547 u V. izbornoj jedinici.
08.09.2019. FOTO: YT
Komentari