Hrvatsko gospodarstvo sve se više oslanja na strane radnike. Lani je izdano oko 125 tisuća radnih dozvola. Do 31. ožujka ove godine izdano je 38.046 dozvola za boravak i rad, što je povećanje od 57 posto u odnosu na isto razdoblje lani. U MUP-u procjenjuju da bi ove godine broj izdanih dozvola za boravak i rad stranaca u našoj zemlji mogao dosegnuti i 180 tisuća. To znači da bi prvi put u Hrvatskoj broj stranih radnika mogao prijeći deset posto svih zaposlenih.
Policijska uprava zagrebačka preplavljena je zahtjevima stranih državljana za izdavanje dokumenta koji reguliraju njihovo kretanje, boravak i rad. Nedavno su ti poslovi premješteni u postaju u Remetincu gdje se od ranog jutra stvaraju golemi redovi.
S druge strane, paralelno s povećanjem broja stranih radnika, povećava se i broj kriminalnih djela počinjena od strane istih. Hrvatska očito ide putem europskih država poput Švedske.
Švedski grad Göteborg uložit će 11 milijardi SEK (1.08 milijardi €) kako bi pokušao ukloniti 6 svojih no-go zona s policijskog popisa takozvanih „ranjivih područja“. U njima većinom žive strani radnici i migranti. Cilj je da se u njima umanji razina nasilja i kriminala tijekom idućih pet godina.
Slična je situacija i u brojnim drugim europskim gradovima.
Uvoz jeftine radne snage odgovara i kompanijama i političarima. Kompanije dobivaju jeftinu radnu snagu koja snižava plaća domicilnom stanovništvu, po principu ‘ako nećeš ti, ima tko hoće’.
U zemljama poput Hrvatske političarima odgovara da nezadovoljnici i svi neuhljebljeni od strane partije na vlasti odu iz zemlje. Njih se mijenja strancima, koji nemaju pravo glasa. Tako u zemlji ostaju samo uhljebljeni od strane vlasti čiju onda dominaciju nitko ne može srušiti. HDZ je jasnan primjer za to.
20-4-2023 FOTO-yt
y
Komentari