U noći sa srijede na četvrtak na širem području Stockholma smrtno su stradale čak tri osobe, dvije u pucnjavama i jedna u eksploziji. Samo tijekom rujna u okolici glavnog grada Švedske od vatrenog oružja i eksplozija smrtno je stradalo 11 osoba, što ovaj mjesec čini najsmrtonosnijim od prosinca 2019. godine.
Nasilje je posljedica obračuna unutar klana Foxtrot. Naime, Rawa Majid ratuje za kontrolu nad trgovinom narkoticima protiv svog nekadašnjeg prvog suradnika Ismaila Abdoa.
“Policija će nastaviti činiti sve da se ovakvi događaji s katastrofalnim posljedicama spriječe. Mnogi nasilni napadi usmjereni su na rodbinu pripadnika kriminalnih mreža. Nemoguće ih je sve pratiti. Znamo da su neki ljudi otišli na sigurno na nove adrese. U Uppsali smo mobilizirali dodatne resurse, jer situacija je vrlo napeta”, rekla je za švedsku nacionalnu televiziju policijska glasnogovornica Magnus Jansson Klarin.
Istodobno je norveška policija objavila da su se Foxtrot i drugi švedski klanovi učvrstili i u norveškim gradovima. Postoji bojazan da će se val nasilja proširiti i na Norvešku, u kojoj su prošle godine samo četiri osobe smrtno stradale u ovakvim obračunima, nasuprot 63 u Švedskoj. Zato se norveška ministrica pravosuđa Emilie Enger Mehl prije nekoliko dana sastala sa svojim švedskim kolegom i pritom izjavila: “Foxtrot se već etablirao i kod nas. Najvažnije što sada možemo učiniti je spriječiti eskalaciju, kako kriminalne mreže ne bi dobile veće uporište u Norveškoj.”
Na pitanje zašto je nasilje unutar organiziranog kriminala tako eskaliralo, i Mehl i njen švedski pandan Gunnar Strömmer jasno ukazuju na intenzivnu imigraciju i manjkavu integraciju u Švedskoj.
Činjenica je da su švedski građani rođeni u inozemstvu odgovorni za 25 posto svih prijavljenih kaznenih djela, što otprilike odgovara njihovu udjelu u ukupnoj populaciji. Isto tako, razlika u stopi kriminaliteta kod rođenih u Švedskoj (0.9% ukupnog broja) i u inozemstvu (1.6%) nije tako drastična.
Međutim, kad je riječ o pripadnosti kriminalnim klanovima i sudjelovanju u smrtonosnom nasilju, pucnjavama i eksplozijama, oko 80 posto počinitelja i žrtava su švedski građani rođeni u inozemstvu ili osobe rođene u Švedskoj od roditelja stranaca. I mahom se radi o tinejdžerima; policija se bavi 13-godišnjacima koji nose oružje. S druge, pak, strane bilo bi površno i uglavnom pogrešno uprijeti prstom samo u bliskoistočne imigrante koji su u Švedsku došli nakon početka Arapskog proljeća 2011. godine.
“Imamo naivno društvo i naivne zakone”, rekla je za Dagens Nyhter iskusna policajka Carin Götblad, koja radi u Nacionalnom operativnom centru policije. Još 2005. godine Götblad i njeni kolege upozoravali su švedske političare da u predgrađima velikih gradova jačaju kriminalne bande. Samo tri godine kasnije, posebna analiza švedske vlade zaključila je da “organizirani kriminal predstavlja prijetnju nacionalnoj sigurnosti”.
“Gledala sam tih godina mnoge mlade momke u predgrađima kako se besposleno motaju okolo. Nisu završili osnovnu školu, nisu krenuli u gimnaziju, nisu imali posao niti su smisleno provodili slobodno vrijeme”, objasnila je Götblad genezu današnje situacije.
Dok su njihovi roditelji radili slabo plaćene poslove i trudili se pronaći svoje mjesto u švedskom društvu, ovi mladi ljudi bili su prepušteni ulici i kriminalnim klanovima koji su ih impresionirali brzim autima, lako zarađenim novcem i prilikama da svoj ego i muškost dokazuju pucajući po konkurentima.
29-9-2023 FOTO-yt
Komentari