TRAŽE OD NAS JOŠ NOVCA ZA ZDRAVSTVO! Koliko su izgradili bolnica a koliko crkvi od 1991-2021?

Plaćamo 16,5% na bruto plaću za ‘besplatno’ zdravstvo, ne gradimo bolnice, postojeće nemaju toplu vodu ni wc papir, liječnike dobiti na telefon je jednako dobivanju lutrije, vidjeti ih jednako ukazanju Krista. To je tako samo dok rade smjenu u državnoj bolnici, čim uđu u svoju privatnu ordinaciju, sve se može.
Vrijedi li usluga koju (ne)dobijemo 16,5% mjesečne plaće? A ministar Beroš sada želi još, jer su eto dugovi veledrogerijama preveliki, a one ne žele popustiti i ograničavaju dostavu lijekova.

Vili Beroš, ministar zdravstva, u više je navrata spominjao kako Hrvatska po europskoj statistici troši značajno manje od europskog prosjeka za zdravstvo.

Ministar je ukazivao da po stanovniku trošimo 861 euro, da EU prosjek iznosi 3100 eura, da Slovenija izdvaja 1830 eura po stanovniku, dvostruko više od Hrvatske, a Italija 2533 eura, što je triput više od Hrvatske.

Ono što ministar zdravstva nije rekao jest da je BDP po stanovniku Hrvatske gotovo na europskom dnu, jednako kao i standard. Normalno je da bogatiji izdvajaju i više za zdravstvo.

Zanimljivo je da je Hrvatska vrlo visoko rangirana po trošku medicinskih proizvoda, pomagala i opreme, koje se naravno dobavljaju putem (namještenih) javnih nabava. Treća je po 1,5 posto BDP-a, a više od Hrvatske i to po 1,7 posto svog BDP-a izdvajaju Njemačka i Luksemburg.

Sve veća izdvajanja, rezultata nema

Proteklih smo godina povećavali zdravstvene doprinose, u vremenima kada je Zoran Milanović bio premijer tadašnji ministar financija Slavko Linić spustio je doprinose za zdravstveno osiguranja s 15 na 13 posto, s namjerom rasterećenja plaća, pa se otvorila crna rupa koja se krpila zaduživanjem i doprinosi su pod hitno vraćeni na 15 posto.

Od prvog dana 2019. doprinosi za zdravstvo su povećani i to tako da su se ukinuli doprinosi za zapošljavanje i za zaštitu zdravlja na radu te je dio tog smanjenja otišao na povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje s 15 na 16,5 posto. Tada je ukupno opterećenje plaća doprinosima palo s 37,2 posto na 36,5 posto. Ni to podizanje doprinosa nije mnogo pomoglo zdravstvu, stvari su tekle po principu drži vodu dok majstori odu.

Hrvatska vrlo visoko rangirana po trošku medicinskih proizvoda, pomagala i opreme, koje se naravno dobavljaju putem (namještenih) javnih nabava.

Trenutačni dug u kojem svoj “zub” ima i korona je premašio šest milijardi kuna. I opet je aktualna priča o tome kako su nam izdvajanja malena, a vjerojatno ćemo opet čuti i onu priču da se moramo naučiti da zdravstvo nije besplatno. Zdravstvo za koje se, recimo, u 2019. godini uplatilo 25 milijardi kuna doprinosa iz plaća plus 1,87 milijardi kuna dopunskog zdravstvenog osiguranja, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, nazivaju BESPLATNIM.

Radnik s prosječnom plaćom od 6979 kuna mjesečno plaća 1593 kune zdravstvenog doprinosa, što je godišnje 19.116 kuna ili 2548 eura u jednoj godini.  Dodajte tome još 70 kuna dopunskog zdravstvenog osiguranja na mjesec dobit ćete 840 kuna godišnje ili još 112 eura. Eto, toliko košta besplatni zdravstveni sustav.

I na kraju se nameće pitanje, kolikosu izgradili bolnica a koliko crkvi od 1991 do 2021 godine? Odgovor je 900 crkvi i niti jedna jedina nova bolnica. A od nas traže još novca.

2-4-2021 FOTO-yt