ŠTO ĆE OSTATI? Nakon banaka, hotela, telekoma, na red su došle i plaže…

Čeka li nas privatizacija plaža – pitanje je koje se provlači otkad se ujedinjena oporba pobunila protiv novog Zakona o pomorskom dobru.

„Cilj zakona koji bi trebao biti prevladavajući je zaštita pomorskog dobra kao općeg dobra koje ne može biti u vlasti niti jedne osobe, nego na uporabi svih”, kaže Irena Burba, predsjednica udruge Zelena Istra. „Prijedlog zakona protivan je cilju i svrsi samog pomorskog dobra, pravnoj logici i smatramo da je stoga neustavan”, naglašava Burba.

Smatra da će ovakav nacrt Zakona za posljedicu imati nastavak trenda preizgrađenosti obale i pomorskog dobra, kao i trenda nasipavanja pomorskog dobra što, tvrde, uzrokuje nepovratnu štetu morskom okolišu i prirodnom krajobrazu.

„Nevjerojatna je činjenica da upravo ugostiteljsko-turističke plaže ovim Zakonom mogu isključiti javnost od korištenja plaže na 70 posto površine na primjerice uređenim plažama u nenaseljenoj turističkoj zoni. Da karikiram: znači li to da ćemo odsad imati plaže, kako bi Alan Ford rekao, za bogate koje će imati oznaku 30 posto za građane i pse?“ – kaže Burba.

– Ne mijenja se pojam pomorskog dobra iz općeg u javno dobro, pomorsko dobro je opće dobro na koje se ne može steći pravo vlasništva, ne postoji vlasnički režim, može se dati u koncesiju ili posebnu upotrebu, ali to vremensko ograničenje ne utječe na njegovo opće dobro. Dakle, nema privatizacije pomorskog dobra već transparentnije i učinkovitije upravljanje pomorskim dobrom i njegova zaštita- poručio je.

Ograđivanje plaža nije dozvoljeno, kao ni postavljanje ležaljki ili terasa ugostiteljskih objekata od strane koncesionara na cijelu plažu, naglasio je.

– Svatko ima pravo pristupiti svim dijelovima plaža. U ovom prijedlogu Zakon, dakle, nema privatizacija i ograđivanja plaža – istaknuo je Butković.

26-1-2023 FOTO-yt