‘SREĆOM, EURO NAM JE ŠTIT’! Na svjetskim tržištima padaju cijene nafte, plina i hrane. U Hrvatskoj rastu!

---

Novogodišnji rast cijena u Hrvatskoj nema uporište u rastu troškova. Za razliku od prošlogodišnjih poskupljenja koji su se mogli opravdati rastom troškova za električnu energiju, grijanje, gorivo i sirovine, rast cijena od 1. 1. 2023. se ne može objasniti rastom troškova, piše Index.

Ako se prihvati kao istinita teza da od početka 2023. rastu cijene u trgovinama na malo i uslugama, postavlja se pitanje koji je razlog takvog rasta. Uvođenje eura nema efekta na troškove, pa se ne može navoditi kao opravdanje cjenovnog rasta.

Pala cijena goriva

Prvi trošak koji mnogi navode kada opravdavaju podizanje cijena je trošak transporta, tj. cijena goriva. Eurosuper 95 je od 3. siječnja 2023. fiksiran na cijenu 1.33 eura po litri, preračunato 10.02 kune. Dana 6. prosinca cijena je bila 10.60 kuna po litri, pa je trošak prijevoza, tj. litre goriva pao za više od 5 posto u nepunih mjesec dana.

Pad je još očitiji ako se pogledaju cijene iz studenoga prošle godine. Cijena eurosuper 95 je 7. studenoga bila 11.58 kuna po litri, što znači da je sadašnja cijena 13.4 posto manja. Početkom listopada je cijena bila 10.29 kn/l.

Tijekom cijele prošle godine je gorivo bilo skuplje nego danas, u nekim razdobljima i drastično, iznad 13 kuna po litri. Jasno je da poskupljenja od početka godine, ako ih je bilo, ne mogu biti opravdana rastom troškova prijevoza. Upravo suprotno, pad cijene goriva bi trebao djelovati prema snižavanju cijena.

Cijene na europskim i svjetskim tržištima, što su početkom prošle godine mnogi koristili kao argument za podizanje cijena, također padaju. Isporukama prirodnog plina u veljači 2023. se na burzi u Nizozemskoj, koja je glavna europska burza prirodnog plina, trguje po cijeni od 70 do 75 eura po MWh.

U prosincu prethodne godine je cijena bila dvostruko veća, a u rujnu čak trostruko. Cijena tog energenta je važna jer se koristi za proizvodnju električne energije. Cijena električne energije na burzi u Budimpešti, po kojoj se ravna HEP, čak je drastično pala u drugoj polovici prosinca.

Pale i cijene struje

Prosječne tjedne cijene su se većinu 2022. kretale od 200 do 600 eura po MWh, a zadnji tjedan prosinca su pale na manje od 70 eura po MWh. Naravno, moguće je da se radi o normalnom sezonskom kretanju cijena na tom tržištu, a cijene tradicionalno padaju krajem godine.

Uprava za energetske informacije SAD-a predviđa da će cijene električne energije ostati visoke tijekom 2023., dok Svjetska banka predviđa pad od 11 posto. Većina analitičara ipak predviđa da će cijene ostati visoke, ali ne više nego 2022.

Padaju cijene hrane i građevinskog materijala

Veleprodajna cijena hrane na svjetskom tržištu je također u padu. Nakon što je Indeks cijena hrane Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a dosegao vrhunac u ožujku 2022., kada su cijene bile 60 posto veće od prosjeka razdoblja 2014. – 2016., cijene su u padu.

Još su uvijek više nego 2019., 2020. i prve polovice 2021., ali su na sličnoj razini kao zadnja dva mjeseca 2021. To znači da je rast cijena hrane u 2022. opravdan, ali nema razloga za dodatna poskupljenja zadnjih par mjeseci.

Dapače, većina sastavnica Indeksa cijena hrane je pala u zadnjem mjesecu 2022., tj. cijene su pale. Ukupni Indeks je iznosio 132.4 boda, što znači da su prosječne cijene hrane na veleprodajnom svjetskom tržištu bile 32.4 posto veće od prosjeka razdoblja 2014. – 2016. Indeks je u prosincu bio manji za 2.6 postotna boda u odnosu na studeni, što je deveti uzastopni mjesec pada.

Manji je za 1.3 postotna boda nego u prosincu 2021., što znači da su cijene manje nego tada. Većina sastavnica Indeksa (žitarice, ulja, meso, mliječni proizvodi, šećer) su u padu na mjesečnoj razini, i na istim su ili manjim cijenama nego isti mjesec 2021.

Ukratko, svjetske razine cijena hrane pokazuju da proizvođači prehrambenih proizvoda nemaju razloga za daljnji rast cijena, a upravo na to da su proizvođačke cijene povećane se pozivaju maloprodajni trgovački lanci kada najavljuju novi rast cijena.

Ista je situacija s cijenama građevinskog materijala. Cijene željeza, bakra i sl padaju već mjesecima. U Hrvatskoj međutim nezadrživo rastu cijene novih građevina.

14-1-2023 FOTO-yt