“Cijene će za krajnje potrošače nastaviti padati još neko vrijeme”, predviđa naftni stručnjak Igor Dekanić.
Početkom godine zbog sukoba Irana i SAD-a izazvanog atentatom na generala Kasema Sulejmanija cijena sirove nafte na svjetskim tržištima naglo je rasla i iznosila je preko 65 dolara po barelu, a jučer je, pak, pala na najnižih 31 dolar po barelu. Cijena se, naravno, nije prepolovila sama od sebe. Uzroci za dramatičan pad, koji osjećamo kao nekoliko kuna po spremniku goriva, su višestruki.
“Prvo, uzrok je trgovinski rat zemalja OPEC-a, predvođenih Saudijskom Arabijom, i Rusije. OPEC je predlagao smanjenje proizvodnje da bi se održala ili čak blago povećala cijena nafte, a Rusi su to odbili”, objašnjava Dekanić razloge za pad cijena nafte i derivata. Sukob OPEC-a i Rusije, pak, ima uzroke u rusko-američkim odnosima.
“Rusi su pokušali naštetiti Americi koja veliku količinu fosilnih goriva dobiva iz škriljevca, što je tehnologija znatno skuplja od klasične. Rusi su u svom naumu donekle uspjeli, puno je manjih proizvođača u Americi prekinulo s radom, ali su izazvali Saudijce”, rekao je za Index Davor Štern.
Drugi razlog za pad cijena nafte je epidemija koronavirusa.
“U Kini, koja je najveći svjetski potrošač energije, došlo je do ogromnog pada industrijske aktivnosti pa tako i potrošnje energenata. Odmah je, naravno, pala i cijena. Sada se to polako počinje oporavljati, ali to će potrajati”, smatra Dekanić. Taj pad kineske industrijske proizvodnje danas osjećamo kao jeftinije gorivo na benzinskim postajama.
Iako epidemija koronavirusa u Kini traje još od kraja prošle godine, svjetske su burze snažno reagirale tek jučer kada je postalo potpuno izvjesno da se situacija u Europi opasno zakomplicirala i da bolest neće ostati ograničena na Kinu.
“Epidemiju koronavirusa bih nazvao umjerenim poticajem na koji su burze reagirale kako uvijek reagiraju – pretjerano. Jučer je cijena sirove nafte pala za između 30 i 40 posto, danas već blago raste. Taj pad osjetit ćemo tek za nekoliko tjedana i mjeseci jer je riječ o budućim terminskim ugovorima. Plaćat ćemo jeftiniji benzin i dizel, ali stvorit će se veliki problemi za državni proračun”, smatra Dekanić, a s njim se slaže i Davor Štern.
No, koliko god cijene goriva padale, u Hrvatskoj je njihov pad namjanji.
Tako primjerice danas litra super u Austriji stoji 1,16 €, tj oko 8,64 kune.
Istovremeno, cijena Eurospupera 95 se u Hrvatskoj kreće oko 9,23 kune. O razlici u plaćama u Austriji i Hrvatskoj ne treba trošiti riječi.
10.3.2020. FOTO: yt
Komentari