Sada je jasno zašto je Plenkovićeva Vlada upravo sada tempirala uhićenje stečajnog suca zagrebačkog Trgovačkog suda Mihaela Kovačića i njegove družine iako su svoje prljave rabote obavljali još od 2009. godine. Naime, u Hrvatskoj se uskoro otvara Ured delegiranog hrvatskog javnog tužitelja EU, u ingerenciji Glavne javne tužiteljice EU, Laure Codruta Kovesi. Kako bi se prikazalo da hrvatsko pravosuđe ipak nešto radi uhićenje stečajnog suca obavljeno je baš sada.
Naime, Ured europskog javnog tužitelja ustrojen je na središnjoj i decentraliziranoj razini. Središnja razina sastoji se od središnjeg ureda u Luxembourgu, kojeg čine Glavna europska tužiteljica Laura Kövesi, njezini zamjenici, po jedan europski tužitelj iz svake od 22 države članice koja sudjeluje u mehanizmu pojačane suradnje, upravni direktor, stalna vijeća te Kolegij.
Decentralizirana razina sastoji se od delegiranih europskih tužitelja koji su smješteni i djeluju u svojim državama članicama te, uz posebne ovlasti i položaj koji su im dodijeljeni i podložno tim ovlastima i položaju, i pod uvjetima utvrđenima u Uredbi Vijeća (EU) 2017/1939, imaju iste ovlasti kao nacionalni tužitelji u pogledu istraga, kaznenog progona i podizanja optužnica. Oni su sastavni dio Ureda europskog javnog tužitelja, ali su pritom i dalje na operativnoj razini integrirani u svoje nacionalne pravne sustave i nacionalne strukture tužiteljstva.
Jedanaest službenika u Odjelu
Za provedbu Zakona kojim su nadležnosti europskog tužitelje inkorporirana u hrvatske zakone, odnosno za operativnu uspostavu i rad Odjela delegiranih europskih tužitelja u 2021. godini osigurana su sredstva za iznose plaća i doprinosa na plaće za jedanaest službenika i namještenika. Radi se o sredstvima u okviru financijskog plana Ministarstva pravosuđa i uprave i Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta.
Neosporno je da će Delegirani javni tužitelj EU-a u Hrvatskoj imati pune ruke posla.
Naša zemlja je naime među najkorumpiranijim državama Europske unije.
Prema Indeksu percepcije korupcije, istraživanju Transparency Internationala iz Berlina, za 2020. godinu, Hrvatska se i dalje nalazi među korumpiranim državama Europske unije, a osim nas lošije su Bugarska, Rumunjska i Mađarska s 44 boda. Slovačka ima 49 bodova, a Grčka je napredovala za 2 boda Prosjek članica Europske unije je 64 bodova, tako da Hrvatska zaostaje za 17 bodova.
U odnosu na države u okruženju Slovenija ima 60 boda, Hrvatska 47, Crna Gora 45, Srbija 38, Bosna i Hercegovina i Kosovo 36, a Sjeverna Makedonija 35 bodova.
Indeks percepcije korupcije za 2020. godinu pokazuje da Hrvatska stagnira u borbi protiv korupcije, odnosno po tom pitanju Plenkovićeva vlada ne radi apsolutni – ništa.
22-2-2021 FOTO- yt
Komentari