JUTROS SLABIJI POTRES U ZAGREBU Ovo su dijelovi grada koji bi najviše stradali u jakom potresu

Magnituda je bila 2,5 prema Richteru, a intenzitet u epicentru III-IV stupnja Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice. Potres se osjetio na širem gradskom području, posebice u istočnom dijelu, gdje se čula jaka eksplozija i zatresli su se objekti. Prošli tjedan registriran je i potres pored Velike Gorice.

Ugroženo 50 tisuća zgrada

Oba su potresa okaratkerizirana kao slaba.  No u slučaju jakog potresa, kakav je vrlo moguć u Zagrebu, najjače će stradati Gornji i Donji grad, Medveščak, Črnomerec i Vrapče, rekao je Pavle Kalinić, pročelnik Ureda za upravljanje hitnim situacijama Grada Zagreba.

Istaknuo je da bi pri jakom potresu magnitude od 6,3 do 6,5 u glavnom gradu moglo stradati oko 50 tisuća zgrada. Naime, Zagreb se nalazi na seizmički vrlo aktivnom području, gdje se godišnje osjete dva do tri potresa, a seizmografi svakodnevno bilježe podrhtavanje. Najveći problem je nepoštivanje protupotresnih uvjeta gradnje te divlja adaptacija starih zgrada, pri čemu se ruše nosivi zidovi.

Da bi Zagreb doista mogao pogoditi razoran potres, potvrdio je i Vlado Kuk, voditelj Seizmološke službe RH. ‘Povijesni podaci i sva suvremena istraživanja ukazuju na to da Zagrebu prijeti katastrofalan potres poput onog iz 1880. godine magnitude 6,3’, pojasnio je Kuk.

Ističe da je stoga nužno instrumentalno pratiti seizmičku aktivnost područja. Iako smo donedavno imali izuzetno rijetku mrežu seizmografa, ta se situacija promijenila, barem za zagrebačko područje. Uz postojeće dvije seizmološke postaje, u Seizmološkom zavodu i kod Puntijarke na Medvednici, jedna je postavljena na Kalniku, a druga se postavlja na Moslavačkoj gori. Ove se godine očekuje kupnja još dva seizmografa koji će najvjerojatnije biti postavljeni na Žumberak i jugoistočno od Zagreba.

Pojačava se sezmička aktivnost

Kuk je upozorio da je globalna seizmička aktivnost pojačana već više od deset godina, što se osjeti i kod nas. Donedavno je prosječan broj potresa na području Hrvatske koji se osjete bio 30 do 35 na godinu, no 2009. bilo ih je dvostruko više, 67, a prošle godine 50. Iako jača seizmička aktivnost obično nagoviješta jedan jak potres, Kuk je pojasnio da je riječ o seizmički aktivnijim razdobljima koji se smjenjuju s onima slabijima.