INFLACIJA DIVLJA, A VUJČIĆ ČEKA DA SE UHLJEBI U FRANKFURTU: Lovrinčević: ‘HNB treba reagirati’

Listopadska inflacija od 13,2 posto na godišnjoj razini ponovo je premašila očekivanja i oborila rekord. Ekonomisti muku muče s predviđanjima, građani su sve više ljuti jer manje mogu kupiti, a tvrtkama se sužava prozor da udar troškova elegantno prebace na kupce.

Kumulativno u 10 mjeseci inflacija je porasla 10,2%, a nakon blagog ljetnog predaha već dva mjeseca raste i na mjesečnoj razini. U listopadu su cijene povećane (prosječno) 1,3% u odnosu na rujan.

Prednjače odjeća i obuća za 6,9%, potom kategorija koja uključuje stanovanje, vodu, struju, plin i ostala goriva za 2,8%, dok su hrana i bezalkoholna pića poskupile 1 posto. Listopad je prvi ovogodišnji mjesec u kojem je iskočila jedna kategorija s padom cijena – rekreacija i kultura (-0,8%).

Premda bi se smanjenje cijena u toj kategoriji na prvi pogled moglo činiti kao dobra vijest, to je konkretni pokazatelj da je standard građana narušen do te mjere da je počelo sustezanje od svega što nije neophodno, a tu spadaju rekreacija i kultura.

”Unatoč mjerama Vlade o ograničavanju cijena u pojedinim kategorijama proizvoda, evidentno se inflacija prelijeva na ostale skupine proizvoda te počinje vršiti pritisak i s potražne strane.

Dijelom je to posljedica prethodnih rasta troškova (osobito vidljivo u i dalje snažnom rastu proizvođačkih cijena) pa uz još solidnu potražnju, i potrošačke cijene u ostalim kategorijama rastu”, ističu analitičari RBA.

Guverner središnje banke Boris Vujčić nedavno je kazao da se iz zadnjih podataka vidi da se rasprostranjenost inflacije po prvi puta u listopadu počela smanjivati. Rekao je da je to dobra vijest i da može upućivati da smo “blizu vrha inflacije”.

Motor godišnje inflacije (zasad) je ubrzavanje cijena u kategorijama koje gura troškovni udar, iako obol daju i ostale kategorije. Gledajući iz perspektive listopada, hrana je u godinu dana poskupjela gotovo petinu, za restorane i hotele treba izdvojiti 17,8% više, dok su troškovi stanovanja, vode, struje, plina i ostalih goriva veći 16,1 posto. Kategorija pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje ima prosječno 15,8 posto više cijene. Prijevoz je danas skuplji 11,5 posto.

”Polako postaje sve razvidnije da ECB kasni za krivuljom očekivanja. U hrvatskim uvjetima imamo i element uvođenja eura koji će osloboditi silnu likvidnost s inflatornim potencijalom.

Stoga bi bilo dobro da HNB posegne za makroprudencijalnim mjerama koje ima kao instrument na raspolaganju, poput ograničenja dinamike kreditiranja, postavljanja strožih zahtjeva za kolateralima, i slično”, kaže Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta.

U najnovijem prolaznom vremenu inflacije Lovrinčević vidi dva fenomena. ”Bitno je iščitati da se inflacija znatno ubrzala otkako smo ispunili nominalne kriterije za euro, i stalno nas ‘iznenađuje’. Drugim riječima, danas ne bismo ispunili uvjet inflacije čak i uz izuzetke (zemlje koje se izbacuju iz kalkulacije iz određenih razloga, op.a.)”, kaže on.

“Brojke pokazuju da se radi o široko rasprostranjenoj inflaciji, po svim kategorijama. Ako je u početku inicijalno dolazila od energenata, sad se inflacija radikalno širi na sve ostale skupine, pri čemu prednjače hrana i bezalkoholna pića. Da skratim, danas se inflacija hrani potražnjom čime ulazi u zonu odgovornosti središnjih banaka”, kaže Lovrinčević.

No, problem je što guverenr Vujčić čeka uhljebljivanje u ECB-u i očito ga za inflaciju u Hrvatskoj nije briga. Za mjesec i pola i ovako će to biti problem Europske središnje banke a ne više njegov.

17-11-2022 FOTO-Yt