Hrvatska je priznata prije 29 godina. Danas gledamo u leđa državama čiji su građani za nas bili sirotinja

Prije 29 godina Hrvatska je postala međunarodno priznata država. Tog 15. siječnja 1992. nizala su se priznanja članica ondašnje Europske zajednice (EZ), kao i drugih zemalja.

ekonomisti smatraju da je Hrvatska u proteklih 29 godina napravila značajan iskorak, uzme li se u obzir da je državu tek trebalo izgraditi, i to u ratnim uvjetima. Ipak, upozoravaju da je Hrvatska u posljednja tri desetljeća izgubila utrku s ostalim bivšim socijalističkim zemljama koje su joj još početkom 90-ih godina prošlog stoljeća gledale u leđa. Štoviše, sada je, s izuzetkom Bugarske, najsiromašnija članica EU, a industrija u njoj svedena je na ostatke ostataka.

“Hrvatska je, nakon Slovenije, bila najrazvijenija među postkomunističkim zemljama, a danas smo na začelju. Slovenija, Češka i druge zemlje s kojima se obično uspoređujemo u proteklom su se razdoblju snažno razvile, najprije zahvaljujući članstvu u Cefti, a onda i članstvu u EU, i dovršile su svoju tranziciju. Mi tranziciju nikada nismo dovršili, već smo izgradili državno-centralizirani planski sustav, s jakom ulogom države u ekonomiji, zbog čega smo zapravo stagnirali. Za to vrijeme druge bivše socijalističke države okrenule su se tržišno orijentiranom modelu i sada su razvijenije od nas. Zato Hrvatska danas spada u krug zemalja nedovršene tranzicije, po uzoru na Rusiju, Ukrajinu i Srbiju”, ocjenjuje za Index Damir Novotny.

“U proteklih 28 godina napravili smo puno na planu integracije u međunarodne institucije. Ušli smo u UN i Vijeće Europe, a onda i u NATO i u EU. Međutim, druge tranzicijske zemlje koje su pristupile EU brže su se razvijale od nas i danas su, s izuzetkom Bugarske, privlačnije za život i rad od Hrvatske. Jednostavno se promijenio ambijent u kojem funkcioniramo”, kaže za Index i Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta.

“Na početku tranzicije imali smo puno više prednosti nego što ih imamo sada. Imali smo kvalificiranu radnu snagu, snažnu industrijsku bazu i dobro poznavanje stranih tržišta. Sada su, međutim, druge postkomunističke zemlje po svemu tome bolje plasirane od Hrvatske. Nama zapravo ostaju jadranska i položajna renta, koje su jako osjetljive na udare poput ekonomskih i zdravstvenih kriza. Iz toga proizlazi da će se u budućnosti Jadran nešto brže razvijati od kontinenta, s izuzetkom Zagreba”, poručuje Lovrinčević.

I Vedriš se slaže da nismo uspjeli posložiti ekonomiju kako je trebalo.

“Nismo uspjeli posložiti ekonomiju i stvoriti model koji bi nam osigurao brži razvitak”, zaključuje Vedriš.

16.1.2021. FOTO: yt