Gotovo dvije trećine stanovnika Njemačke koji primaju naknadu za nezaposlene su migrantskog porijekla, otkrile su nove brojke Savezne agencije za zapošljavanje.
Statistika koju je objavila savezna agencija, a na koju se poziva list Die Welt, pokazala je da je 63,1 posto onih koji primaju tzv. građanski dohodak ili “Bürgergeld” migrantskog podrijetla, a “većina nema njemačku putovnicu. ”
Njemačke novine objasnile su da, dok brojke o zaposlenosti rastu iz godine u godinu, “budući da je Savezna Republika dugo dopuštala vrlo visoku imigraciju niskokvalificiranih ljudi, broj migranata koji su nezaposleni i primaju socijalne naknade također raste.”
Brojke definiraju “migracijsko porijeklo” kao svakoga tko je sam ili čiji su roditelji rođeni bez njemačkog državljanstva, tj. prva i druga generacija migranata.
Od 3,93 milijuna ljudi koji ispunjavaju uvjete za naknadu koju financiraju porezni obveznici od prosinca 2023., oko 2,48 milijuna bilo je klasificirano kao migranti, a 1,83 milijuna primatelja nije imalo njemačko državljanstvo.
Postotak se znatno razlikuje među saveznim državama. U Hessenu, Baden-Württembergu i Hamburgu više od 7 od 10 svih primatelja su migranti, odnosno 76,4 posto, 74,1 posto odnosno 72,8 posto.
Postoji jaka korelacija između porasta migrantske populacije i postotka socijalne pomoći koja ide migrantima, što daje težinu argumentu da masovna imigracija niskokvalificiranih radnika nije neto korist za najveće europsko gospodarstvo.
Godine 2013. postotak njemačkog stanovništva s migrantskim podrijetlom iznosio je 20 posto, a 43 posto primatelja naknade bili su migranti. Danas je 29 posto njemačkog stanovništva rođeno u inozemstvu, a 63 posto naknada za nezaposlene dobivaju migranti.
U srpnju prošle godine odgovor parlamentarne državne tajnice u Saveznom ministarstvu za rad i socijalna pitanja Anette Kramme na zahtjev zastupnika Alternative za Njemačku Renéa Springera otkrio je da se broj njemačkih primatelja socijalne pomoći prepolovio od 2010., dok broj stranih državljana koji primaju uplate udvostručio se.
Trošak za porezne obveznike vrtoglavo je porastao od 2010. godine, s povećanjem od 122 posto na računu od 6,9 milijardi eura, na oko 15,4 milijarde eura danas.
Springer je tada rekao da Njemačka očajnički treba provesti “restriktivnu useljeničku politiku koja učinkovito sprječava useljavanje u naše društvene sustave. Dohodak građana koji je uvela federalna vlada, s druge strane, djeluje poput imigracijskog magneta.”
24-5-2024 FOTO-yt
Komentari